Vlada i Centralna banka (CBCG) će najvjerovatnije u četvrtak objaviti predlog ekonomskih mjera za ublažavanje negativnih efekata virusa korona, potvrđeno je za „Dan” nezvanično iz više izvora. Juče je trebalo da se održi sjednica Savjeta CBCG tim povodom, ali do toga, prema našim informacijama, nije došlo.
U međuvremenu, Unija poslodavaca (UPCG) je usvojila predlog mjera i poslala ih Vladi. Mjere su podijeljene u četiri kategorije – institucionalne, finansijske, poreske i mjere radno-pravnih odnosa. Najviše mjera je iz domena poreske politike.
– Obezbijediti odlaganje rokova za plaćanje dospjelih poreskih obaveza, kao i za podnošenje poreskih prijava i plaćanje svih vrsta poreza, uključujući i doprinose na lična primanja (počev od dana stupanja na snagu privremenih mjera zaštite građana od virusa korona), a u zavisnosti od trajanja krize, obezbijediti privremeno smanjenje opšte stope PDV-a na promet svih vrsta proizvoda i usluga, smanjiti stopu PDV-a na sedam odsto na promet svih usluga u sektoru turizma i ugostiteljstva, privremeno suspendovati obavezu plaćanja poreza i doprinosa na zarade poslodavcima iz ugroženih sektora, osloboditi privredne subjekte iz sektora turizma i ugostiteljstva plaćanja lokalnih komunalnih taksi i naknada za 2020. godinu, odnosno u zavisnosti od trajanja krize, omogućiti reprogram/odlaganje obaveza prema javnim preduzećima i lokalnim samoupravama, omogućiti da se, uz konsultacije sa predstavnicima privrednih subjekata i lokalne uprave, sačini model multilateralne kompenzacije i pozove na izmirenje međusobnih obaveza između privrednih subjekata, te između privrednih subjekata i države i organa lokalne samouprave – piše u predlogu mjera Unije poslodavaca koje su usvojene juče na upravnom odboru.
Kada su u pitanju radni odnosi, Unija je predložila da se suspenduju odredbe opšteg kolektivnog ugovora o obavezi isplate 70 odsto naknade zarade zaposlenog i primjenu odredbe Zakona o radu o isplati 60 odsto naknade zarade usled prekida obavljanja djelatnosti bez krivice zaposlenog (i poslodavca).
– Obezbijediti subvenciju naknade zarade u iznosu od 80 odsto, a naročito onim poslodavcima koji su djelimično ili potpuno obustavili poslovanje shodno naredbi Vlade, kao i poslodavcima koji su obezbijedili odsustvo sa rada jednom od roditelja djece mlađe od 11 godina. Omogućiti poslodavcima da uvedu skraćeno radno vrijeme, uz srazmjerno smanjenje zarade za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti. Bliže urediti procedure za ostvarivanje prava na odsustvo sa rada i pitanje isplate naknade zarada onim zaposlenima koji su u režimu „samoizolacije” zbog postojanja simptoma i po preporuci ljekara, te obezbijediti refundaciju troškova od prvog dana bolovanja – piše u predlogu UPCG, na čijem je čelu
Predrag Mitrović.
Unija je predložila Vladi da formira posebno nacionalno tijelo/odbor za podršku privredi, koje će se baviti pitanjima očuvanja ekonomskih aktivnosti i likvidnosti preduzeća i očuvanja radnih mjesta. Takođe, predložili su da se formira poseban novčani fond za podršku privredi, uz precizno utvrđenu metodologiju za dodjelu sredstava pomoći opredijeljenih po ovom osnovu.
U finansijskom dijelu mjera, predložili su da CBCG naloži komercijalnim bankama sprovođenje mjera u okviru kojih će se korigovati kamatne stope, produžiti ročnost zajmova i smanjiti naknade za platni promet.
– IRF da izvrši korekciju kamatnih stopa za postojeće zajmove na nivo od 0,5 odsto do 1,2 odsto u odnosu na stepen ugroženosti konkretnog privrednog subjekta, zatim IRF i komercijalne banke da obezbijede moratorijum na otplatu kreditnih obaveza za privredne subjekte, shodno trajanju krize i da obezbijede povoljne kredite za finansiranje obrtnih sredstava, sa grejs periodom od godinu dana – naveli su iz Unije.
D.M.
Nema zvanične odluke o prolongiranjuTelekomunikacione kompanije će, prema nezvaničnim informacijama, najvjerovatnije prolongirati rok za plaćanje računa, ali o tome još nisu donijele zvanične odluke. Kada ih donesu, sve će informisati potrošače. Juče su sve tri telekomunikacione kompanije saopštile Mini biznis da pružaju podršku u efikasnijoj komunikaciji vladinih mjera ka javnosti, slanjem SMS poruka svim korisnicima.Bojanić: Smanjiti ili odložiti plaćanje porezaSve vlade na svijetu, pa i ova naša, imaju dvije opcije kako pomoći privrednim subjektima u ovako nezgodnoj ekonomskoj situaciji. Prva je kroz direktne novčane pomoći i subvencije, a druga putem raznih olakšica u plaćanju državnih dažbina, ocijenio je za „Dan” ekonomista
Mladen Bojanić.
– S obzirom na poznate probleme u vezi sa našom visokom zaduženošću i trenutnom globalnom ekonomskom situacijom, vjerovatnije i lakše izvodljivo je da se donosioci odluka odluče na drugu mogućnost, odnosno za odlaganje plaćanja ili umanjenje poreskih i svih ostalih obaveza. Naravno, treba očekivati i da se poslovne banke aktivno uključe u ove mjere ublažavanja ekonomskih nedaća sa kojima će se prije ili kasnije suočiti svi ekonomski subjekti i građani. Solventnost, likvidnost i poslovni profiti su im na visokom nivou, bilo bi lijepo i korisno da u narednom periodu na taj nivo podignu i solidarnost, kako prema privredi i javnom sektoru, tako i prema građanima. Nije jednostavno ravnomjerno podijeliti teret krize, ali je na Vladi, kao instituciji koja vodi unutrašnju i spoljnu politiku, da sve učini kako bi, u mjeri mogućeg, svima podjednako ublažila negativne ekonomske efekte – izjavio je Bojanić.
⢠Koje bi mjere država trebalo da donese u odnosu na preduzeća, a koje u odnosu na radnike?
– Te mjere možemo podijeliti na rok na koji bi se primjenjivale, pa bi recimo pod hitnim mjerama mogli podrazumijevati donošenje odluke o odlaganju plaćanja poreza do uspostavljanja koliko-toliko normalnog poslovanja, kako bi pomogli likvidnost kompanija neophodnu za redovno izmirivanje zarada. Nikako se ne bi smjelo desiti da se napravi nesrazmjera u redovnosti plaćanja zarada u javnom i privatnom sektoru, odnosno da se sav teret krize prebaci na one koji stvaraju novu vrijednost. Teška vremena nas upućuju na solidarnost, iako je ona bila gotovo prokazana u mnogim savremenim društvima i zajednicama.
⢠Kako novonastala situacija utice na privredu i koje su privredne oblasti najviše pogođene mjerama Vlade?
– U prvom naletu najviše je pogođen sektor usluga, a, nažalost, već decenijama se u Crnoj Gori ovaj sektor favorizuje u odnosu na proizvodni. Sledeći udar se mora proširiti i na sve vidove proizvodnje, jer su uvoz i izvoz sirovina i gotovih proizvoda, najblaže rečeno, veoma otežani. U ovom momentu, a može se očekivati da to bude i u narednom periodu, sektor poljoprivrede će pokazati najveći otpor krizi.Prolongirati plaćanje dažbina na 90 danaVlada pod hitno treba da usvoji privremeni program socio-ekonomske zaštite građana i privrede, koji će sadržati set mjera u cilju pomoći, obezbjeđenja olakšica, subvencija, kreditiranja, umanjenja dažbina i prolongiranja rokova u plaćanju obaveza, saopštili su predstavnici Demokrata i dodali da osim u zaštiti zdravlja mora da se vodi računa i o standardu najugroženijih slojeva stanovništva i zaštiti privrede.
Građani su, kako su naveli, prethodnih dana izloženi dodatnim troškovima za obezbjeđivanje zaliha hrane i sredstava za preventivnu zdravstvenu zaštitu, te će teško imati da plate komunalije, rate kredita i druge dažbine. Brojni preduzetnici, kako su kazali, ostaće bez prihoda i trpjeće gubitke.
– Vlast mora biti svjesna tih činjenica, pa bi jedno od mogućih rješenja bilo prolongiranje plaćanja računa za komunalije i druge dažbine na tri mjeseca i to za najugroženije slojeve stanovništva, nezaposlene, korisnike socijalnih davanja i penzionere sa najnižim primanjima – smatraju Demokrate.
Oni očekuju da CBCG pronađe rješenje sa poslovnim bankama u Crnoj Gori kako bi se prolongiralo plaćanje kredita do 90 dana.